Ulaznice.hr

Sudjeluju: autori programa Nenad Fabijanić i Goran Matović te glumci Jelena Miholjević i Nikša Marinović

U svojem je rodnom gradu Miroslav Krleža neobično često mijenjao adrese. Rođen u

Radićevoj ulici, djetinjstvo provodi u Petrovoj i Degenovoj, u Ulici Nad lipom i na

Britanskom trgu. Naposljetku, obitelj Krleža seli se u Deželićev prilaz, gdje je pisac

proveo i prve dane s mladom suprugom Belom 1919. godine (kao podstanari na

broju 3 i kod Krležinih na broju 5a). Poslije jednogodišnjeg boravka u Dugoj Rijeci,

Miroslav i Bela Krleža žive opet kraće vrijeme u Prilazu te kratko kod Belinih roditelja u Đorđićevoj 16. Od 1922. do 1935. Krleža je u Kukovićevoj ulici 28 (Kraljice Marije 32, danas Hebrangovoj 32), u stanu u kojem je živjela njegova teta Josipa (Pepa) Horvat Navratil i čiji je inventar naslijedio. Iz tog stana seli se 1. studenog 1935. u Mihanovićevu ulicu 16, gdje ostaje do rujna 1937. Sljedeća adresa Bele i Miroslava Krleže je netom uređena, elegantna Radišina ulica (danas Kneza Mislava) broj 14.

Udoban i prostran stan nalazio se u modernoj novogradnji i Krleže u njemu ostaju do

početka 1946. Tijekom ratnih godina, Krleža se povremeno sklanja u Mallinovu ulicu

kod obitelji dr. Berislava Borčića i na Zelengaj, u Sanatorij dr. Đure Vranešića. Od

početka 1946. opet su u Kukovićevoj (tada Braće Kavurića) na broju 21. U Ulicu

Gvozd Bela i Miroslav Krleža sele se ujesen 1952. i ostaju do smrti 1981.

Uz čitanje odlomaka iz djela koja su nastajala na raznim Krležinim zagrebačkim

adresama, u ovoj će se šetnji saznati ponešto o povijesti kuća u kojima je pisac

stanovao te o njegovu odnosu prema arhitekturi i kulturi stanovanja.